|
|
| Insolventnost u Europi 2004/2005 |
2005.06.01
Ovo je 15-ta godina za redom kako ekonomski istraživački tim Creditreforma, najveće europske organizacije za zaštitu vjerovnika, analizira insolventost u Europi na godišnjoj razini, a drugi put kako su u istraživanju uvrštene nove članice Europske unije. Pri tome koristi kako istraživanja pojedinih ureda asocijacije Creditreform, tako i preko stotinu drugih izvora, kao što su nacionalni zavodi za statistiku, trgovačke komore, kredine agencije, kao i publikacije Europke Unije.
2004 godine svjetska ekonomija je doživjela «boom» koji nije bio viđen zadnjih 30 godina. Jedina kap «gorčine» bio je značajan porast cijena nafte, što je usporilo privatnu potrošnju. Uz potporu ekspanzivne monetarne politike poslovne investicije doživjele su pozitivan rast.
Ali njemački komad «gospodarskog» kolača je bio "tanak". Od 1995 Njemačka je, zajedno sa Portugalom i Italijom, uvijek je na «repu» po stopi razvoja. S druge strane, deset zemalja koje su se 2004 pridružile Europskoj uniji, te su iste godine doživjele iznadprosječan rast. To se osobito odnosi na Baltičke zemlje gdje je robusno gospodarstvo bilo popraćeno naglim porastom industrijskog proizvoda. Ali struktura tržišnog gospodarstva u ovim zemljama još uvijek je «mlada» i nije uhvatila čvrste korjene. To je jasno vidljivo u pregledu zakonskih propisa koje podupiru tržišno gospodarstvo. U većini slučajeva to je nefunkcionirajuća regulativa kod insolventnosti, koju slijedi spor pravni aparat.
1. Insolventnost u Zapadnoj Europi u 2004
Broj gospodarskih stečaja zbog insolventnosti u 17 zemalja-članica Europske Unije u 2004 porastao je za 1%, na 156.245 pogođenih poduzeća (prijašnja godina: 154.647)
Korporativna insolventnost u Zapadnoj Europi (2002-2004):
| | 2004 | 2003 | 2002 | promjena (%)2003/04 | | Austrija | 6.273 | 5.643 | 5.281 | +11,2 | | Belgija | 7.937 | 7.593 | 7.222 | +4,5 | | Danska | 2.573 | 2.506 | 2.469 | +2,7 | | Finska | 2.463 | 2.769 | 2.885 | - 11,1 | | Fracuska | 40.042 | 38.296 | 37.987 | +4,6 | | Njemačka | 39.600 | 39.470 | 37.620 | +0,3 | | Velika Britanija | 12.827 | 14.815 | 17.094 | -13,4 | | Grčka | 577 | 480 | 489 | +20,2 | | Irska | 321 | 346 | 379 | -7,2 | | Italija | 17.457 | 16.202 | 15.500 | +7,7 | | Luksemburg | 671 | 655 | 695 | +2,4 | | Nizozemska | 6.574 | 6.386 | 6.489 | +2,9 | | Norveška | 2.675 | 3.084 | 2.603 | - 13,3 | | Portugal | 3.100 | 2.980 | 2.092 | +4,0 | | Španjolska | 570 | 646 | 629 | - 11,8 | | Švedska | 7.630 | 8.237 | 7.819 | - 7,4 | | Švicarska | 4,955 | 4.539 | 4.002 | +9,2 | | | ----------------- | ---------------- | -------------- | ------------------ | | Ukupno | 156.245 | 154.647 | 151.255 | +1,0 |
Tako se nastavlja trend smanjivaja postotnog porasta broja stečajeva koji je započeo u 2002. U 2002 to je još bio veliki postotni porast (10,2% ), u 2003 događa se značajno smajivanje ( 2,2% ), dok porast u 2004 od samo 1,0% predstavlja daljnje "popravljanje".
No, razvoj insolventnosti po pojedinim zemljama varira. U Grčkoj je zabilježen najveći porast broja korporativnih stečajeva zbog insolventnosti, za 20,2% u odnosu na 2003. Međutim, u apsolutnom broju to predstavlja porast sa 480 na 577 poduzeća u 2004.
Drugo i treće mjesto po porastu broja stečajeva drže Austrija i Švicarska. Ukupni broj od 6.273 korporativnih stečajeva u 2004 najveći je do sada. No, sukladno riječima predsjednika Udruge zaštite vjerovnika, g-dina Hans-Georg Kartnera «Sitauacija je definitivno kulminirala. Od sada nadalje može biti samo bolje...». Kao dodatak ovom visokom porastu insolventnosti od 11,2%, mora se spomenuti i činjenica da je prošle godine za 24% porastao broj odbačnih prijedloga za pokretanje stečajnog postupka zbog nedostatka imovine stečajnog dužnika. U suštini, polovina prijedloga za pokretanje stečajnog postupka u Austriji se odbacuje.
U Švicarskoj volumen insolventosti od gotovo 5.000 zahvaćenih društava u skladu je sa općim dojmom slabog ekonomskog stanja. Kao razlog za stečaj 47% anketiranih poduzeća od strane Creditreforma Švicarska navodi financijske probleme. No, tu se mora spomenuti i činjenica da je u 2004 zabilježen i rekordan broj novoosnovanih poduzeća: njih 33.443, što predstavlja porast od 7,4% u odnosu na prijašnju godinu i najveći broj tijekom posljednjih 7 godina.
Naveći pad broja korporativnih stečaja zabilježen je u Velikoj Britaniji (-13,4%), Norveškoj (-13,3%) i Španjolskoj (-11,8%). No, valja spomenuti da podatke iz Španjolske treba uzeti s određenom rezervom, budući da veliki broj malih društava izbjegava pokretanje stečajnog postupka pa ostaju postojati samo «na papiru».
Bez sumnje, pobjednik u smanjenju insolventnosti je Velika Britanija. Prošle godine broj poduzeća koja su pokrenula stečaj zbog insolventnosti manji je za 1.988. Zadnjih godina samo je nekoliko razvijenih industrijskih ekonomija doživjelo takav uspješan ekonomski razvoj kao Velika Britanija. Tijekom zadnjih 12 godina svaki je kvartalni izvještaj pokazivao poboljšanje, i sukladno najnovijim statistikama Europske Unije, prosječni prihod u Velikoj Britaniji (mjereno preko kupovne moći) premašio je Njemačku za 10%.
Norveško gospodarstvo je fundamentalno različito od ostalih europskih zemalja. U samo jednoj generaciji Norveška je uspjela transformirati svoje gospodarstvo, te je od jedne od najsiromašnijih europskih nacija sa ekonomijom baziranom na ribarstvu i pomorstvu, postala treći najveći izvoznik nafte u svijetu.
U 2004 politika kamatnih stopa norveške Centralne Banke – koja je u razdoblju prosinac, 2002 – ožujak, 2004 smanjila kamatne stope sa 7,5% na 1,75% - dala je rezultate po prvi put. To je uzrokovalo pad tečajne vrijednosti norveške krune i potaknulo izvoz.
Zanimljivo bi bilo analizirati broj korporativnih stečaja zvog insolventnosti na 10.000 poduzeća, tzv. koeficijet insolventnosti (Tab.2)
| Država | Broj stečajeva na 10.000 poduzeća | | Španjolska | 2 | | Grčka | 8 | | Irska | 33 | | Italija | 39 | | Portugal | 45 | | Velika Britanija | 57 | | Finska | 111 | | Norveška | 112 | | Nizozemska | 115 | | Danska | 125 | | Njemačka | 135 | | Švicarska | 144 | | Švedska | 157 | | Francuska | 160 | | Belgija | 181 | | Austrija | 234 | | Luksemburg | 280 | | ---------------------------- | -------------------------- | | Prosječno | 81 |
Tab.2
Najveći koeficijent insolventnosti imaju Luksemburg (280 stečajeva na 10.000 poduzeća), Austrija i Belgija. Najniži je u Španjolskoj, ali kako je već spomenuto, to je više uzrokovano pravnim i administrativnim nego gospodarskim razlozima. Prosječni koeficijent insolventnosti u zapadno-europskim zemljama bio je 81, dok je u 2003 bio 79.
Insolventnost u Istočnoj Europi
Po drugi puta prezentira Creditreform zbivanja u području insolventnosti u državama koje su pristupile Europskoj Uniji.
Letonija bilježi pad stečajeva za 40,6 %, u 2004 pogodio je 796 poduzeća. Nasuprot tome, u Litvi je porastao stečajeva za 14,6 %, na 700 poduzeća.
Sveukupno sedam zemalja ( za Estoniju podaci nisu dostupni) bilježi pad insolventnosti za 2,1 % (brojka od 448 poduzeća), sada ih je ukupno 21.298.
Može se primjetiti da stečajni zakoni u državama koje su pristupile Europskoj Uniji nisu optimalno iskorišteni, veliki broj trgovačkih društava nesposobnih za plaćanje još uvijek postoji, a koja sa zapadnoeuropskog stajališta nebi smjela više biti aktivna.
2. Insolventnost (bankrot) privatnih osoba
Sve europske zemlje nemaju definirane pravne procedure za privatne osobe koje žele objaviti bankrot kako bi postigle oprost dugovanja. U Francuskoj, na primjer, postupci protiv prezaduženih privatnih osoba nisu uopće stvar sudske prirode, već svaki departman ima specijalne komisije koje nagodbama rješavaju sporove između vjerovnika i dužnika. Ako uspiju u tome, sva ostala dugovanja se brišu. Međutim, francuski «Code de la Consommation» ne definira razdoblje trajanja dobrog "vladanja" kao u Njemačkoj. Zato je u kolovozu 2003 u Francuskoj uspostavljena sudska procedura za «beznadežne» i «na dugi rok» prezadužene osobe, tzv. «retablissement personelle». Međutim, za sada još ne postoje statistički podaci o tome.
2001 godine Visoki Federalni Sud Njemačke donio je odluku da se izuzeće od dugova odobreno u Francuskoj također primjenjuje na postojeće obveze dužnika u Njemačkoj, ako je stalna adresa te osobe u Francuskoj. Jedna od posljedica je taj što sad postoji Internet kompanija koja stanovnicima Njemačke nudi «oslobađanje od dugovanja u 18 mjeseci», provodeći sve formalnosti suklado proceduri u Francuskoj, počev od pronalaženja mjesta u Francuskoj gdje bi ta osoba «živjela» u Francuskoj (citat: «Vi morate imati stan – jedosobni ili dvosobni sa kuhijom i kupaonicom. Postupak se ne primjenjuje ako nekoliko ljudi dijeli namještenu sobu»), ishodovanja ugovora o najmu, prijave osobe na policiji, plaćanja struje, vode i telefona, priprema svih potrebnih dokumenata, kao i prijava bankrota. Jedino što «već prezaduženi» Nijemac treba učiniti je uplatiti naknadu od oko 25.000 eura i to unaprijed.
U Njemačkoj je stečaj privatnih osoba uveden 1999 i dopujen 2001. Od tada je broj prijava stečaja od strane privatnih osoba u stalnom porastu. 1999 godine 7.250 privatnih osoba i prijašnjih obrtnika od suda je tražilo oprost dugova, danas je taj broj 10 puta veći. (76.100, 2003: 60.880). Međutim, taj porast nije specfičan samo za Njemačku, jer i analiza situacije u ostalim europskim zemljama i Sjedinjenim Američkim Državama ima sličan trend. Prošle godine jedino je Norveška zabilježila pad od 21,2% , od 2.139 slučaja u 2003 na 1.685 slučaja u 2004. (Tab.3)
| | 2004 | 2003 | Promjena (%) | | Austrija | 5.613 | 4.458 | +25,9 | | Njemačka | 76.100 | 60.880 | +25,0 | | Velika Britanija | 48.105 | 38.932 | +23,6 | | Nizozemska | 2.611 | 2.362 | +10,5 | | Norveška | 1.685 | 2.139 | - 21,2 | | Švedska | 406 | 387 | +4,9 | | Švicarska | 5.469 | 5.140 | +6,4 | | | ----------------------- | ----------------------- | ----------------------- | | Ukupno | 139.989 | 114.298 | +22,5 |
Tab.3
Austrija je također suočena sa velikim porastom stečajeva privatnih osoba. U toj zemlji je sudski stečaj privatnih osoba reguliran1995. Sukladno procjenama danas u Austriji živi oko 400.000 ljudi koji imaju ozbiljne probleme s likvidnošću, dok je 5.613 osoba prijavilo bankrot. U Velikoj Britaniji je trajanje postupka reducirano na jednu godinu, pa to objašnjava ogroman porast prijava (+23,6%).
Ukupno, broj privatnih bankrota u Zapadnoj Europi u 2004 porastao je za 22,5%, na skoro 140.000. No ovaj broj samo je vrh ledenog brijega, ako se uzme u obzir prezaduženost u prikazanim zemljama Europske Unije. U Njemačkoj se za čak 9% pupulacije smatra da je prezaduženo, u Velikoj Britaniji samo za 7%, dok je u Finskoj samo 2% prezaduženih.
Prezaduženost kao termin koristi se kako bi definirao situaciju u kojoj dužnik nije u stanju podmirivati svoje financijske obveze kako trenutno, tako i u bližoj budućnosti. I ovaj je fenomen u porastu. Promjene u socijalnoj strukturi (sa rapidnim nestajanjem mehanizma pomoći od strane obitelji), nestabilnosti u prihodima domaćinstava (fleksibilne zarade pojedinaca sa značajnim promjenama u prihodu), kao i potreba za većom financijskom odgovornošću osiguravateljskih sustava javnog sektora (zdravstveno i mirovinsko osiguranje) – kombinacija svih ovih faktora «olakšava» ljudima prijelaz iz faze dugovanja novca do prezaduženosti. Populacija koja je zahvaćena ima slične sociološko-demografske karakteristike u svim zemljama gdje se taj fenomen promatra: to su obično samohrani roditelji ili samci između 25 i 45 godina koji su nezaposleni ili rade na slabo plaćenim poslovima.
| | % | | Belgija | 1-4 | | Finska | 2 | | Francuska | 3 | | Njemačka | 9 | | Velika Britanija | 7 | | Nizozemska | 4 | | Švedska | 3 |
Tab.4 Procjena (%) prezaduženih privatnih osoba
(Izvori informacija: L'Observatoire du credit et de l'endettement (Belgija), Statistics Finlad i The National Research Institute of Legal Policy (Finska), Task Force on Overindebtedness (Velik Britanija), Swedish Consumer Agency (Švedska), procjene Fransuske Vlade, Savezno Ministarstvo Pravosuđa (Njemačka).
Ako se broju korporativnih stečajeva zbog insolventnosti doda, tamo gdje je to poznato, broj bankrota privatnih osoba u zemljama E-17 Europske Unije, dolazi se do podatka da je tijekom 2004 bilo skoro 300.000 stečajeva (točnije 296.234). Godinu prije taj broj bio je za 10,1% niži.
3. Insolventnost u Njemačkoj
Najprije dobra vijest: Njemačka je u 2004 godini ostvarila najveći višak trgovačke bilance nakon drugog svjetskog rata. Višak je ostvaren kroz snažan rast izvoza za oko 10 %, na 731 milijarde eura. Zanemareni su trgovina i usluge, ali Njemačka je još uvijek ispred SAD-a i time je uspješno obranila naslov «svjetskog prvaka u izvozu».
Sada loše: «Bili smo lokomotiva, sada smo na začelju kolone», zaključio je predsjednik Ekonomskog Istraživačkog Instituta Hans-Werner Sinn o njemačkom gospodarskom položaju u 2004. Gospodarski rast od 1,7 % u 2004 pripada među najlošije u Europi. Broj nezaposlenih je sa 9,3 % bio toliko visok kao nikad od 1997, a privatna potrošnja je pala za 0,3 %.
Sa gotovo 40.000 poduzetničkih stečajeva Njemačka je na drugom mjestu liste nesposobnosti za plaćanje, no iako je povećanje u prošloj godini iznosilo samo 0,3 %, od željenog obrata nema ni traga.
Odgovorni za još uvijek rastući broj stečajeva su zapadnonjemačka poduzeća: 30.200 poduzeća iz starih njemačkih država su prijavila stečaj – 1,9 % više nego 2003 god. Naprotiv, u istočnoj Njemačkoj je broj poduzetničkih stečajeva od 2003 u padu: 9.400 poduzeća je 2004 bilo pogođeno bankrotom – 4,3 % manje od 2003.
Gotovo dvostruko veći broj od stečajeva poduzeća je broj stečajeva privatnih osoba: 76.100 potrošača i nekada samostalnih djelatnosti pristupilo je prošle godine stečajnom sudu, što znači povećanje od 25 % tijekom godine. Razlozi za to su, kao jedno, zakonske olakšice koje koriste mnoge prezadužene privatne osobe, kako bi se trajno oslobodile obveza. Na drugoj strani su velika nezaposlenost i rastući broj razvoda brakova, što privatne osobe dovodi do prezaduženja i konačno do zahtjeva za poretanje stečaja.
Šteta koju ti stečajevi uzrokuju domaćem gospodarstvu popela se u godini 2004 na 39,4 milijarde eura. Javnom sektoru nedostaje 11,9 milijarde eura, privatnim vjerovnicima 27,5 milijarde.
Broj zaposlenika koji su pogođeni stečajem svojih poslodavaca iznosi za 2004 oko 605.000 i time je prvi puta od 2000 ponovno u padu (1,3 % manje). Sumnja se hoće li u 2005 tako ostati, obzirom na stečaj Walter-Bau AG sa 4.500 pogođenih radnih mjesta i ostale pogođene u povezanim društvima i kooperantima.
4. U srži problema: Financiranje
U europskom gospodarskom okruženju, uključujući i Švicarsku, postoji oko 19,3 milijuna trgovačkih društava, koja broje ukupno oko 140 milijuna zaposlenika. Samo 0,2 % društava zapošljava više od 250 radnika – ostalo su mala i srednja poduzeća. Zajedničko većini malih i srednjih poduzeća je njihov težak pristup instrumentima financiranja. Mala i srednja poduzeća se većinom financiraju preko bankarskih kredita. Istina, alternativni izvori kapitala kao što su leasing i faktoring dobivaju na značenju, ali oni u budućnosti neće moći ugasiti bankarski kredit kao izvor financiranja broj 1.
Glavni razlog za zakazivanje željenih kredita je manjak sredstava osiguranja i vlastitog kapitala. Osobito malim i mladim društvima teško je dati osiguranja koja zahtjevaju banke. A bankama je bez dostatnog vlastitog kapitala i vrijednih sredstava osiguranja riskantno odobriti traženi kredit. Vlastiti kapital ne služi samo za dobivanje kredita – pored funkcije financiranja također ima ulogu tampona za premošćavanje kriza s likvidnošću i konjukturnih loših faza.
Španjolska i britanska mala i srednja poduzeća imaju dobar vlastiti kapital. Njemačka je sa 7,5 % na dnu tabele, što je povezano i sa visokim brojem stečajeva. (Tab.5)
| | Stupanj samofinanciranja % | | Španjolska | 41,0 | | Velika Britanija | 40,0 | | Francuska | 34,0 | | Italija | 22,0 | | Njemačka | 7,5 |
Tab.5 Stupanj samofinanciranja (omjer vlastitih sredstava i ukupne imovine društva)
Izvori: BDI, Bundesbank, Creditreform
Europsko udruženje obrtnika i malih i srednjih poduzeća predstavilo je na zajedničkoj konferenciji svjetske banke i međunarodnih udruga banaka u studenome prošle godine cjeloviti program za unapređivanje financiranja u Europi. Nakon toga trebala se buduća politika financiranja malih i srednjih poduzeća izgraditi na 4 stupa.
| | Dospijeće | Zakašnjenje | Ukupno | | Italija | 66 (64) | 21 (21) | 87 (85) | | Francuska | 47 (45) | 12 (11) | 59 (56) | | Belgija | 38 (40) | 18 (23) | 56 (63) | | Velika Britanija | 32 (30) | 22 (25) | 54 (55) | | Austrija | 29 (27) | 14 (12) | 43 (39) | | Švedska | 27 (26) | 8 (10) | 35 (36) | | Nizozemska | 26 (25) | 16 (20) | 42 (45) | | Njemačka | 26 (24) | 16 (16) | 42 (40) | | Švicarska | 26 (23) | 17 (15) | 43 (38) |
( ) = 2003
Tab.7: Poštivanje rokova plaćanja u Europi u danima
Krediti dobavljača su jedan od najvažnijih kratkoročnih izvora financiranja za mala i srednja poduzeća. To može voditi i obrnutom, da manja poduzeća zbog kašnjenja s plaćanjem svojih klijenta imaju akutan poremećaj likvidnosti. Rokovi plaćanja u pojedinim europskim zemljama ponekad značajno međusobno odstupaju. U Italiji se prosječno plaća tek nakon 87 dana (2003:85 dana), ali i francuski i belgijski poduzetnici uzimaju si puno vremena da podmire svoje dugove.
U Francuskoj se prosječno 59 dana (2003:56) čeka na plaćanje, u Belgiji moraju poduzetnici premostiti 56 dana (2003:63). Najbrže švedski poduzetnici dobivaju svoj novac, unutar 35 dana podmiruju se potraživanja (2003:36).
Britanska federacija malog poduzetništva provela je istraživanje o pridržavanju rokova plaćanja na preko 300 britanskih dioničkih društava. Samo trećina svih dd-a podmiruje svoje račune točno unutar 30 dana. Prednjači jedan od ispitanih koji je trebao punih 548 dana da podmiri dospjeli dug. Donesena su dva zakona, Late Payment of Commercial Debts (Interest) Act 1998 i kasnije Late Payment of Commercial debts Regulations 2002, a oba su imala za cilj poboljšati tijek novca malih poduzeća. Poduzeća svake veličine mogu jedan od drugoga tražiti zatezne kamate, i naknadu dijela troškova. Kamatna stopa od 8 % utvrđena je na bazi stope engleske banke.
Slično, kao što je to iskustvo i u Njemačkoj, javljaju se ovdje praktični problemi, zbog kojih je zakon mrtvo slovo na papiru: Prema navodima Federacije za malo poduzetništvo mala poduzeća imaju poteškoća ostvariti svoje pravo na zateznu kamatu i troškove. Samo oko 15 % malih firmi zahtjeva u svojim opomenama kamate, dok to radi 55 % velikih. Iz straha za gubitak klijenata ponuđene zakonske mogućnosti se ne koriste.
5. Insolventnost i gospodarstvo
Nakon vrlo dobrog starta u 2004 godini, svjetsko gospodarstvo je usporilo rast u drugom i trećem tromjesečju. Jedan od najvećih razloga za to bila je visoka cijena nafte, koja je postigla maksimum uslijed sve veće potražnje. No ne treba strahovati od globalnog kolapsa u oporavku gospodarstva, jer oštra međunarodna konkurencija kod osvajanja tržišta i proizvodnih lokacija smanjuje rizik od inflacije. To čini stanje u gospodarstvu različitim od onog također izazvanog rastom cijena nafte u sedamdesetim i osamdesetim godinama prošlog stoljeća. Sukladno predviđanjima ekonomskih stručnjaka, daljnji globalni ekonomski rast očekuje se i u 2005 godini, jedino sa nešto nižom stopom rasta. U Euro-zoni ekonomski rast se u trećem kvartalu 2004 prepolovio kao rezultat pada izvoza. Ovaj značajan pad pokazuje koliko ovo područje ovisi o globalnom ekonomskom razvoju. Interni čimbenici razvoja regije ne mogu kompenzirati pad izvoza. Ovo je uglavnom uzrokovano problemom gubitka radnih mjesta i nezaposlenosti (Tab.8). Prosječna stopa nezaposlenosti u zemljama Europske unije u 2004 iznosila je 8,9 % i ostala na razini od 2003 godine.
| | Izgubljena radna mjesta zbog insolventnosti u Europi (u milijunima) | | 1999 | 1,4 | | 2000 | 1,1 | | 2001 | 1,4 | | 2002 | 1,6 | | 2003 | 1,7 | | 2004 | 1,6 |
Tab. 8.
Iz tablice je vidljivo da je broj zaposlenika koji su izgubili radna mjesta jer je njihov poslodavac morao prijaviti stečaj u 2004 nešto manji nego u 2003. Manji broj izgubljenih radnih mjesta zbog insolventnosti, unatoč porastu broj stečaja, uzrokovan je veličinom poduzeća koja su prijavila stečaj, što još jednom ukazuje na činjenicu da problem insolventnosti uglavnom pogađa mala i srednja poduzeća. Veliki krahovi, kao nedavni kolaps građevinskog diva Walter Bau u Njemačkoj sa gubitkom od 4.500 radnih mjesta naravno privlači daleko veću pozornost od kraha pekara u obližnjem kvartu. No ne smije se zaboraviti i to da krah kompanije takve veličine kao Walter Bau također posredno «zahvaća» i veliki broj društava-kooperanata.
| | Udio u insolventnosti (%) | | Proizvodnja | 10,2 (11,2) | | Građevinarstvo | 18,6 (20,6) | | Trgovina | 26,5 (25,3) | | Usluge | 44,7 (42,9) |
( ) = 2003
Tab.9
U ispitanim zemljama tradicionalno sektor usluga ima najveći udio kada je o insolventnosti riječ. Tako je prošle godine taj udio ponovno povećan sa 42,9% u 2003 godini na 44,7 % u 2004 godini. S druge strane, kao rezultat dobre ekonomske klime, pogotovo u prva 3 kvartala 2004 godine, sektor proizvodnje je smanjio svoj udio u insolventnosti sa 11,2% u 2003 na 10,2% u 2004. Također je utješna i činjenica da je i sektor građevinarstva zabilježio pad. Dok je 2003 svaki peti stačaj bio u sektoru građevinarstva, u 2004 godini to je 18,6%.
| | Proizvodnja | Građevinarstvo | Trgovina* | Usluge | | Belgija | 7,9 (8,3) | 13,9 (1,9) | 33,7(32,3) | 44,6 (45,4) | | Danska | 8,6 (10,7) | 11,1 (1,6) | 42,6 (42,5) | 37,7 (34,2) | | Francuska | 10,7 (11,3) | 23,8 (2,3) | 25,2 (26,4) | 40,3 (39,0) | | Njemačka | 8,3 (9,1) | 20,2 (2,7) | 23,8 (23,7) | 47,7 (46,4) | | Velika Britanija | 18,5 (18,7) | 17,2 (2,9) | 22,7 (19,1) | 41,7 (40,3) | | Nizozemska | 12,1 (13,9) | 13,4 (1,5) | 32,1 (22,4) | 42,4 (48,2) | | Norveška | 10,0 (10,9) | 10,9 (1,9) | 34,3 (32,1) | 44,8 (46,0) |
*- uključe je catering, ( ) – 2003
Tab.10
Raspodjela insolventnosti po sektorima varira od zemlje do zemlje.
Izvor:
Creditreform Wirtschafts- und Konjukturforschung 2005, Verband der Vereine Creditreform e.V.
Pregled istraživanja priredio Creditreform d.o.o. za poslovne informacije, Zagreb
|
|
|
